Predstavljen kurikulum zavičajne nastave

Zavičajna nastava

U pazinskoj Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile  20. prosinca . 2017. predstavljen je prijedlog kurikulum zavičajne nastave u Istarskoj županiji pod nazivom "ISTRAživanje - istarski istraživački itinerari /ISTRIAndo - itinerari di ricerca istriani . O izdanju su govorili Noel Šuran, koordinator projekta Institucionalizacije zavičajne nastave u Istarskoj županiji i Josip Šiklić suradnik na projektu izrade kurikuluma zavičajne nastave.

- Ovo je kurikulum programa zavičajne nastave za predškolce, učenike osnovnih i srednjih škola u Istarskoj županiji, rekao je Šuran, dodajući kako se zavičajna nastavu u našoj županiji provodi već tri godine. Počelo se s vrtićima, onda su krenule osnovne, a od ove godine i srednje škole. Dakle, sada su u projekt zavičajne nastave uključene sve tri razine obrazovanja u Istarskoj županiji. Sukladno proceduri usvajanja pedagoških/školskih kurikuluma te godišnjih planova i programa rada predškolskih ustanova i škola s implementacijom programa zavičajnosti započelo se u pedagoškoj godini 2014./2015. u 20 predškolskih ustanova. U pedagoškoj godini 2016./2017. u program su se uključile 22 predškolske ustanove. U školskoj godini 2015./2016. s implementacijom programa zavičajnosti započelo se u 24 osnovne škole, a u školskoj godini 2016./2017. u program se uključilo 30 osnovnih škola. Zavičajna nastava u 16 srednjih škola započela je u školskoj godini 2016./2017., a temeljem iskazanog interesa u pedagoškoj godini 2017./2018. program zavičajnosti bi se provodio u 19 predškolskih ustanova, a zavičajna nastava u 38 osnovnih škola i 18 srednjih škola s područja Istarske županije.

U pripremi priručnik za zavičajnu nastavu

- Sam naslov ISTRAživanje - istarski istraživački itinerari, sugerira kako je u ovom projektu naglaska na istraživanju nastavio je Šiklić. Poznato je, dodao je, da se putovati može vlakom, autobusom ili automobilom, ali najbolje s nauči putujući pješice. Buduću da je radio na projektu cjelovite kurikularne reforme, stečena je iskustva koristio u radu na ovom kurikulumu. Ovim su projektom izrađivači nastavnicima, nastavlja on, nastojali dati okvirne teme, one se, kaže, ne moraju obrađivati, ali poslužit će nastavnicima da dobiju ideju što će obrađivati, što će raditi, što će istraživati.

- Ljudi misle da o svom kraju najviše znaju, a često se događa da o tomu znaju najmanje, naglasio je Šiklić i postavio pitanje: Kako voljeti nešto ako to ne poznaš?

U izradi kurikuluma izrađivači su se koristili englesko – francuskim konceptom koji je protežirala škola Annales. Dakle da se povijest počne učiti od vlastite obitelji, stoga je u to uključena tema vezanu uz genealogiju, zatim tema o određenom mjestu, mjesnom govoru, ali i zapažanjima u okolini. To je možda i najbolji način učenja, smatra Šiklić, osvrnuvši se na priručnik za zavičajnu nastavu koji je u pripremi. Taj će priručnik biti pomoćno sredstvo nastavnicima, a u prvom dijelu biti priča o Istri.

Primjeri iz prakse najbolji su način učenja

- Željeli bi da se ispriča povijest Istre na učenicima prihvatljiv način, zatim su tu smjernice za uključivanje zavičajne nastave u školski kurikulum, primjeri iz prakse, bibliografija i izvori, pojašnjava Šiklić, ističući kako su primjeri iz prakse najbolji način učenja, jer najbolje se uči na primjerima drugog i tako se rađaju ideje kako raditi sa svojim učenicima. Metode koje bi se koristile su sve ono što donosi moderna nastava, dakle: izradu upitnika, plakata, letaka, crteža, računalnih i multimedijalnih prezentacija, izložbi, igranja uloga i sve što čini modernu nastavu.

- Posebno je važno za učenje povijesti, da se nauči što je nekada bilo i što imamo danas. Da se vratimo u prošlost da doznamo gdje su bili začeci, gdje su korijeni toga danas imamo, zaključio je Šiklić. (Mirjan RIMANIĆ, Glas Istre, 22.12.2017.)


ISTRAživanje - istarski istraživački itinerari, ISTRIAndo - itinerari di ricerca istriani

Povratak na novosti